Opća kultura

SVJETSKA AREHOLOGIJA

Kolegij se bavi ljudskom prošlosti od prapočetaka do srednjeg vijeka iz perspektive materijalne kulture. Predstavljajući različite kulture i periode, uz poseban naglasak na hrvatske povijesne prostore i arheološke lokalitete, predavanja će na suvremen način obuhvatiti pitanja podrijetla ljudske vrste, uspona i padova političkih tvorevina, seoba, religije u materijalnoj kulturi i sl. Polaznici će tako, između ostalog, naučiti više o kamenom dobu, staroj Mezopotamiji, Egiptu, Rimu, kasnoj antici, srednjoameričkim pretkolumbovskim kulturama, ali i nekim od ključnih hrvatskih arheoloških lokaliteta kao što je Bribirska glavica.

Predavanja uživo i online! 

ČITATELJSKI KLUB TREĆA DOB: KNJIGOM PO AZIJI

Predavanja uživo i online!

Ove godine čitateljski klub iz balkanskih krajeva kreće na nomadsko književno putovanje Azijom. Seminar je zamišljen kao čitanje novije, suvremene književnosti iz različitih azijskih zemalja, ali isto tako i pokojeg klasika. Nemojte očekivati ovdje neka od najzvučnijih imena, kad su u pitanju svjetske nagrade i slava. Ovdje istražujemo književna djela koja tek trebaju doseći svoju slavu među širom publikom, ili je pak već dulje vrijeme uživaju među čitateljima daleko u Aziji. Cilj je da uz razvikane naslove steknemo praksu traženja bisera među književnom građom u svojim knjižnicama, te se okušamo u polaganom ispijanju tekstova, bez žurbe. Za sve nove članove htjela bih napomenuti da nije obavezno da pročitate djelo od A do Ž u tjedan dana. Dajte tekstu priliku, pročitajete 50-ak stranica, a na susret svakako dođite da čujete što drugi misle, jesu li uspjeli pročitati sve, što su u tekstu pronašli. U ovom zimskom semestru, imat ćemo priliku, pozvati nekoliko gostiju koji neke od ovih tekstova čitaju u originalu, prevode ih ili uređuju i izdaju.

1. Azijske književnosti – što o njima znamo, što ne znamo?
2. Jukhah Harithi, Stablo gorke naranče, str. 193 (omanska književnost)
3. Murat Menteş, Posljednji veteran rata za nezavisnost, str. 341 (turska književnost)
4. Nadine Kaadan, Harun i jasmin, str. 33 (sirijska književnost)
5. Tamta Melashvili, Kos kos kupina, str. 215 (gruzijska književnost)
6. Latife Tekin, Berdži Kristin – priče iz smeća, str. 165 (turska književnost)
7. Saud Al Sanusi, Bambusova stabljika, str. 365 (kuvajtska književnost)
8. Saadat Hasan Manto, Preko granica, str. 173 (indijsko-pakistanska književnost)
9. Kaweh Modiri, Mitra, str. 236 (iranska književnost)
10. Firdawsi, Rustem i Suhrab, str. 112 (iranska klasična književnost)
11. Elisa Shua Dusapin, Zima u Sokchu, str. 143 (francusko-korejska književnost)
12. Kineska knjiga čuda: priče i bajke, str. 230 (kineska književnost)
13. Zvuk stvaranja soli: priče kineske generacije poslije osamdesetih, str. 303 (kineska književnost)
14. Tibetanska knjiga mrtvih, str. 171 (tibetanska književnost)
15. Eka Kurniawan, Ljepota je njezina rana, str. 377 (indonezijska književnost)

OTKRIĆA VELIKIH ZNANSTVENIKA

Znanost je donijela otkrića koja su promijenila svijet i život kakvim ga znamo, ali iza velikih znanstvenih dostignuća stoje određeni znanstvenici: kako su došli do prilike i saznanja, te što zapravo ta otkrića znače i kako ih objasniti? Uz upoznavanje životnih putanja znanstvenika koji su promijenili povijest, otkrivat ćemo fenomene koje su pomogli objasniti te pokazati kako je to utjecalo na živote suvremenog čovjeka.

UMIJEĆE DOBROG ŽIVLJENJA

Prošle godine načeli smo ovu temu s mnoštvo pitanja o umijeću dobrog življenja. Koja je tajna dobroga života? Kako se takav život postiže? Od čega se točno sastoji? Kako pomiriti svoja očekivanja i želje s onima koje društvo ima od mene? Koliko sam umješan(a) u takvome življenju? To su tek neka od mnoštva pitanja a koja zaobiđu rijetko kojeg čovjeka, kako u suvremenom društvu tako i u ranijim razdobljima.

Ove godine u zimskom semestru krećemo istraživati ovu temu iz perspektive svakodnevice. Kako bi nas svakodnevica mogla dovesti do vještine i umijeća dobrog življenja. Odakle početi, što raditi, koliko često, s kim, kako? Da bismo to otkrili, zavirit ćemo u neke od praksa drugih zajednica, od dalekog Japana, Kine i Indije do mnogo nam bližih i poznatijih praksi iz Europe.

Za razliku od prošlogodišnjeg, kolegij je ove godine spoj teorije i prakse: za svaki sat teorije, jedan sat praktičnih zadataka koje zajedno isprobavamo, te unosimo u vlastitu svakodnevicu). No, kolegij je i dalje je zamišljen kao prostor slobodnog razgovora, promišljanja i diskusije o svim temama. Ove godine u tome će nam se s vremena na vrijeme pridružiti i gosti.

Teme:

1. Uvodno o kolegiju i vlastitom zadovoljstvu umijećem dobrog življenja
2. Stadiji života – kako se razlikuje umijeće dobrog življenja obzirom na stadije života (djetinjstvo – mladost – odrasla dob – treća mladost). Kako se u drugim kulturama mijenja? Što od toga možemo i sami primijeniti? Otkriti ključne prakse.
3. Kokoro – japanski ključ za umijeće dobrog življenja
4. Naša obiteljska i vlastita „sitna“ zadovoljstva, „za dušu“
5. Kineska filozofija dobrog života
6. Tjelovježba, umovježba – kako, zašto? I gdje?
7. Dobar život kroz prizmu vjere
8. Osobni pomaci u umijeću dobrog življenja od početka do kraja seminara – osobni projekt poboljšanja vlastite svakodnevice

IMA LI SVJETLA U MRAČNOM SREDNJEM VIJEKU?

"Tajne, misterije i istine srednjega vijeka"

Kada netko spomene pojam „srednji vijek“, automatski se javlja pridjev „mračan“. Srednji je vijek jedno od najneistraženijih područja ljudske povijesti – tako barem kažu mnogi koji često ne znaju što sve uključuje ovaj pojam i koliko vremensko razdoblje on obuhvaća. Ovo „mračno razdoblje ljudske povijesti u kojem se ništa naročito nije događalo“ ipak nije bilo toliko mračno i grozno. Prve naočale izumljene su i korištene u srednjem vijeku. Mehanički sat također je srednjovjekovni izum. Kompas, papir i barut preuzeti su iz Kine, a upravo su tijekom srednjeg vijeka prerasli u revolucionarne izume koji su transformirali svijet. Tiskarski stroj nije prvi stroj za brzi prijepis teksta, već je inovativan izum koji je multiplicirao prepisivanje knjiga i potaknuo širenje pismenosti po Europi. U srednjem su vijeku gradovi bili žarišta kulture i ekonomije, a sela „proizvodni pogoni hrane“. Samostani su bili središta učenosti i filozofije, a prva su sveučilišta, Bologna i Oxford, započela s radom u srednjem vijeku te nastavu održavaju i dan danas.

Što se sve događalo u srednjem vijeku i kako su ljudi živjeli i razmišljali u tom „mračnom periodu“ – te kako je civilizacija uopće preživjela – pitanja su na koja ćemo dati odgovore. Točnije, je li srednji vijek uopće bio mračan ili je bilo dovoljno svjetla da uljepša taj srednjovjekovni krajobraz?

Teme:

• Što je srednji vijek?
• Pad Zapadnog Rimskog Carstva – Kraj civilizacije? Ili ne
• Antika i srednji vijek – Kontinuitet ili diskontinuitet?
• Vikinzi – Istraživači, osvajači, pustolovi?
• Transformacija kršćanstva – Put s istoka na zapad
• Uspon papinstva
• Križarski rat – Sveti rat ili samo rat?
• Templari – Heroji i zločinci
• „Beli Zagreb grad“ – Srednjovjekovna povijest zagreba
• Hrvatski povijesni mitovi
• Pravovjerje i praznovjerje
• Magija u srednjem vijeku
• Progon vještica

PUTOVI SVILE

Putovi svile 2

Na ovom kolegiju idemo regionalno od JI Europe/Balkana preko Mediterana do Dalekog istoka u srednjem vijeku (5. - 15. st.). Saznat ćemo kada prestaje antika, zašto postoji srednji vijek, koja je uloga Arapa, Bizanta, dinastije Tang, kraljevstava JI Azije u oblikovanju kopnenog i pomorskog Puta svile. Bavit ćemo se predmetima, religijama, idejama, procesima srednjovjekovne zbilje.

Putovi svile 3

U ovom predmetu putujemo Afroeurazijom u ranom novom vijeku (15. - 19. st.), vremenu kad se globalna slika mijenja pa Put svile dobiva nov značaj. Saznat ćemo detalje o barutnim carstvima (Osmansko, Mogulsko, Safavidsko), dugotrajnoj kineskoj dinastiji Qing, ali i o našim prostorima u vrijeme Venecije i Habsburgovaca.

SNAGA I SIMBOLIKA KRAJOLIKA

Krajolik je specifična i složena cjelina koja kombinira prirodu, kulturu i povijest te uistinu predstavlja  ogledalo ljudskih emocija. Njegova snaga leži u međuigri geoloških sila koje ga oblikuju i prizivaju duhovne  moći koje prenosi promatračima. Teritoriji  su živi organizmi, podložni stalnoj evoluciji koju pokreću sile.

Simbolika tih djela je pejzaž kao stanje uma, u kulturi, umjetnosti i književnosti krajolik se uzdiže iznad fizičke i opipljive geografije kako bi prenio duboka značenja, simboliku, alegorije ili mistiku koju prepoznajemo  kao koncept likovnog krajolika poput  stanja duha i intelekta čovjeka. Uzmimo romantizam, pravac kojim priroda simbolizira beskonačno, uzvišeno i unutarnje stanje duše. Olujni pejzaži ili snježni vrhovi evociraju prostranstvo stvaranja svijeta, emocionalno uznemiravanje,  melankoliju, strah ili pak strasti. Znakovitost  kroz  prikaze prirode gdje ona sama preuzima  ulogu medija duhovnih i mističnih napetosti, gdje elementi poput šuma, magle i zvjezdanog neba, vodenih površina i zelenih livada   skrivaju alegorije života i nesvjesnog. Orijentalna umjetnost prepoznaje se po planinama obavijenim  maglom,  posebno u zen prikazima gdje  nisu obična i banalna okruženja nego simboliziraju  meditaciju, vječnost i drevne mudrosti.

Evolucija pejzažnog slikarstva prekretnica je u povijesti umjetnosti, koja je transformirala prirodu od jednostavne pozadine do apsolutnog protagonista. Predavanja obuhvaćaju mnoge zanimljive autore pejzažiste, jedan od njih je William Turner (Covent Garden, 1775. – Chelsea, 1851.) izuzetno važan  umjetnik romantizma i izvor inspiracije impresionističkog pokreta tj. njegova  preteča radi  niza karakteristika koje dijeli s budućim francuskim umjetnicima. Turner je svojim djelima u potpunosti utjelovio ideale romantičnog slikara, umjetnika posvećenog prikazivanju divlje prirode koja odražava psihičko stanje i raspoloženje. Autori koji će biti također u našem fokusu interesa su: John Constable inspiriran engleskim krajolikom i oblacima, Caspar David Friedrich slikar tajanstvenih i emotivnih  krajolika u Njemačkoj. Proučit ćemo impresionizam kroz prirodu na otvorenom Claude Moneta koji je slikao svjetlosne i atmosferske promjene te lopoče svog čuvenog vrta u Francuskoj. A Camille Pissarro prikazivao je polja i seoske motive  dok je Paul Cézanne transformirao planine u geometrijske oblike.

GEOPOLITIKA - SAD, KINA, EU, RUSKA FEDERACIJA

Predavanja uživo i online!

Unipolarni poredak, uspostavljen nakon završetka Hladnog rata, nije se dugo zadržao. Nagli ekonomski, tehnološki i vojni rast Kine predstavlja glavni izazov američkoj hegemoniji. No, i druge velike države iskazuju ambicije za sudjelovanjem u novoj distribuciji moći. Amerika nastoji zadržati položaj globalnog hegemona, Rusija želi povratiti status koji je u sustavu međunarodnih odnosa imao SSSR, EU se nastoji konsolidirati kao respektabilan subjekt međunarodnih odnosa. Rastakanjem multilateralizma, odustajanjem od diplomacije kao načina ostvarivanja državnih interesa i odbacivanjem ideologije kao načina opravdavanja vanjske i unutrašnje politike geopolitičko razmišljanje u sve većoj mjeri oblikuje vanjskopolitičke koncepcije mnogih država. Cilj je ovog kolegija upoznati polaznice i polaznike s osnovnim pojmovima i koncepcijama geopolitike i s načinima na koji suvremene političke elite velikih država tumače i primjenjuju te pojmove i koncepcije.

Teme:

1. Geografija i politika
2. Geostrategija
3. Geoekonomija- geografija i ekonomija
4. Geopolitika Hladnog rata
5. Liberalni internacionalizam i geopolitika – geopolitika novog svjetskog poretka
6. Geopolitika okoliša
7. Mrežna geopolitika
8. Tehno-geopolitika
9. Geopolitika sadašnjosti – ideje i stvarnosti (Jeremy Black)
10. Geopolitika SAD-a
11. Geopolitika Kine
12. Geopolitika EU
13. Geopolitika Ruske Federacije
14. Krleža kao geopolitičar
15. Geopolitika i antigeopolitika

STILOVI KLASIČNE GLAZBE

Glazbeni stilovi klasične glazbe odraz su svog vremena – skladbe koje su pisane u određenom stoljeću svojom građom, melodijama, orkestracijom i manifestacijom izražavaju prilike u kojima su nastale. Kako slušno prepoznati radi li se o baroknoj ili romantičnoj skladbi ovisi o našem znanju stilskih figura. Program vodi kroz opise stilova klasične glazbe, ali i kroz prepoznatljive stilove skladatelja poput Bacha, Mozarta i Beethovena. Također uključuje vođeno slušanje, usporedbe skladbi, razgovor i zajedničku analizu glazbenih primjera. Cilj programa je razviti sigurnije prepoznavanje glazbenih stilova, produbiti razumijevanje klasične glazbe te obogatiti iskustvo slušanja i odlaska na koncerte.

HRVATSKA KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

UŽIVO I ONLINE!

Voditeljica kolegija i autorica udžbenika Kulturno-povijesna baština, prezentirat će povijest umjetnosti na tlu Hrvatske od prethistorije pa sve do postmoderne i suvremenih umjetničkih praksi. Atraktivne prezentacije će vas uvesti u svijet vizualnih komunikacija.

TEME:

1. PRETHISTORIJA (kameno i metalno doba)
2. VUČEDOLSKA KULTURA (vučedolska golubica)
3. STARI VIJEK - ANTIKA (grčka kolonizacija)
4. STARI VIJEK - ANTIKA (rimska kolonizacija)
5. SREDNJI VIJEK (ranokršćanski period, predromanika, crkva sv. Donata i romanika)
6. GOTIKA (zagrebačka i šibenska katedrala, cvjetna gotika Dubrovnika)
7. RENESANSA (linearna perspektiva, razvoj znanosti, Duknović, Firentinac)
8. BAROK (atmosferska perspektiva, raskoš sakralnog i svjetovnog baroka, dvorci)
9. KLASICIZAM (Felbinger, Karas, bidermajer)
10. UMJETNOST 19. STOLJEĆA (historicizam – đakovačka katedrala, realizam, romantizam, impresionizam)
11. UMJETNOST 1. POLOVINE 20. STOLJEĆA (koloristička perspektiva, Račić, Kraljević, Becić, Rendić, Mihanović, Meštrović)
12. UMJETNOST 2. POLOVINE 20. STOLJEĆA (Exat 51, Nove tendencije, naivna umjetnost, apstraktna umjetnost, Džamonja, Ružić)
13. POSTMODERNA (konceptualna umjetnost, Grupa šestorice, Delimar i feminizam)
14. SUVREMENA UMJETNOST (umjetnički video, Martinis, Iveković, Beban-Horvatić)
15. SUVREMENA UMJETNOST (medijska umjetnost, multimedijalna umjetnost, umjetnost interneta, umjetna inteligencija)

VREMEPLOV KROZ POVIJEST UMJETNOSTI

Predavanja uživo i online

Kolegij povijest umjetnosti uplovljava u dinamiku renesansnog perioda koji se otiskuje  prema Europi i svijetu  iz Italije. Firenca  predstavljajući kolijevku, polazna je točka i vodilja novog humanističkog načina razmišljanja i pristupa na svim područjima umjetnosti, književnosti i samog postavljanja čovjeka u središte interesa. Ovaj jesenski kolegij Vremepolova kroz povijest umjetnosti spontano se nadovezuje na prethodno predstavljene i odrađene teme, znači plovimo i dalje čuvenim renesansnim vodama Italije, izuzetno zanimljivom Flandrijom koja se danas razdijeljena nalazi u dijelovima  Nizozemske, Belgije i Francuske, zatim germanskim područjima  koja kroz vrhunske majstore gravere i grafičare poput njemačkog Martina Scongauera - Hübsch Martina, prve  otiske te umjetničke reprodukcije njemačkih krajolika, gradova i spomenika. Ističe se  Albrecht Dürer koji je svojim radom  povezao njemačko renesansno slikarstvo s talijanskim. Promotrit ćemo  Dürerove grafike te istraživati slikarska djela u kojima  kombinira renesansnu perspektivu i proporcije s tipično nordijskim ukusom za realizam  detalja. Zanimljiva lica portreta tijela i odjeća figura prikazani su u minucioznim detaljima u realistično prikazanim okruženjima, a prostori u kojima su smještene kompozicije jasni su zahvaljujući preciznoj perspektivnoj mreži. Prepoznat ćemo paletu boja i raskošnu elegantnu odjeću koja  očitava  utjecaj venecijanskog slikarstva u opusu  njemačkog autora. Radost i istančana estetika talijanske i  reflektirajuće sveobuhvatne europske renesansne umjetnosti (XIV.-XVI .stoljeća) redefinira izuzetnu ljepotu kroz humanizam, stavljajući kao što smo spomenuli  čovjeka u središte svemira uz temelj klasičnih proporcija i perspektive. Započinjemo naša prva predavanja nadovezujući se na eksponente rane renesanse XV. stoljeća, kao što su  kipar Donatello koji je ponovo uveo autonomiju i trodimenzionalnost kiparstva, slikar Sandro Botticelli čije stvaralaštvo u periodu od 1465 (cirk.) pa do 1505. godine slavi idealiziranu  neoplatonsku ljepotu prikazima Primavere (Proljeća) i Nascita di Venere (Rođenja Venere). Fokusirat ćemo se prvobitno na tu zlatnu epohu  svijeta  renesansne umjetnosti, slikare koji se uz Botticellija školuju  u firentinskoj školi pod Filippom Lippijem i pokroviteljstvom mecena obitelji Medici – Signoria dei Medici. Proučavat ćemo  razvoj  elegantnog  stila koji je pridonio novom  modelu idealne ljepote i time utjelovio mentalitet ukusa i profinjenost tog vremena. Nezaobilazni su  Botticellijevi  inspirativni majstorski utjecaji Andrea del Verrocchio, braća Antonio i Piero del Pollaiolo i neki manje poznati ali nadasve zanimljivi umjetnici.

Naša avantura kreće od rane renesanse i postupno nas vodi prema visokoj razvijenoj (1490. – 1530.) koja predstavlja vrhunac renesanse bogate najpoznatijim istaknutim  umjetničkim genijima : Leonardo da Vinci, Michelangelo Buonarroti, Raffaello Sanzio…

ARHEOLOGIJA I MITOLOGIJA U UMJETNOSTI: ARHITEKTURA I URBANIZAM, LIKOVNE UMJETNOSTI, GLAZBA, KNJIŽEVNOST

Predavanja uživo i online!

Kolegij Vas uvodi u fascinantan svijet antičke arheologije i mitologije, ovoga puta kroz prizmu umjetnosti, odnosno pregleda antičkih uzora u arhitekturi, likovnoj umjetnosti, glazbi i književnosti. Što skriva Andautonija, a što kalendar u Vinkovcima? Kako je izgledala Dioklecijanova palača te zašto Tarragonu zovu "katalonskom ljepoticom"? Tko je oteo Europu i zašto? Je li to ljepša ljubavna priča od one o Cezaru i Kleopatri? I koliko je famozna i fatalna bila Orfejeva harfa za kasnije skladatelje i izvođače?

Na sva ova pitanja pokušat ćemo dati odgovore, a na Vama je da se pridružite potrazi za pitanjima.

TEME:
1. Arhitektura i urbanizam
- Antika
- Srednji vijek
- Europa
- Svijet
2. Likovne umjetnosti
- Slikarstvo
- Kiparstvo
3. Glazba
4. Književnost
- Pjesništvo
- Proza

TAJNE GLAZBENIH INSTRUMENATA

Program pruža zanimljiv i pristupačan pregled svijeta glazbenih instrumenata te otkriva kako nastaje bogatstvo zvuka koje čujemo na koncertima i u snimkama klasične glazbe. Kroz upoznavanje gudačkih, puhačkih, limenih, udaraljkaških i tipkaških instrumenata polaznici će saznati kako su nastali, kako proizvode zvuk, koje su njihove izražajne mogućnosti i kakvu ulogu imaju u orkestru, komornim sastavima i solističkoj glazbi. Poseban naglasak stavlja se na aktivno slušanje i prepoznavanje boja pojedinih instrumenata, usporedbu različitih načina muziciranja te razumijevanje glazbene interpretacije. Kroz odabrane primjere iz različitih stilskih razdoblja polaznici će otkrivati kako isti instrument može zvučati sasvim drukčije ovisno o skladatelju, vremenu nastanka djela i izvođačkom pristupu.