Opća kultura

SVJETSKA AREHOLOGIJA

Kolegij se bavi ljudskom prošlosti od prapočetaka do srednjeg vijeka iz perspektive materijalne kulture. Predstavljajući različite kulture i periode, uz poseban naglasak na hrvatske povijesne prostore i arheološke lokalitete, predavanja će na suvremen način obuhvatiti pitanja podrijetla ljudske vrste, uspona i padova političkih tvorevina, seoba, religije u materijalnoj kulturi i sl. Polaznici će tako, između ostalog, naučiti više o kamenom dobu, staroj Mezopotamiji, Egiptu, Rimu, kasnoj antici, srednjoameričkim pretkolumbovskim kulturama, ali i nekim od ključnih hrvatskih arheoloških lokaliteta kao što je Bribirska glavica.

Predavanja uživo i online! 

KNJIGOM PO AZIJI

Predavanja uživo i online!

1. Azijske književnosti – što o njima znamo, što ne znamo?
2. Jukhah Harithi, Stablo gorke naranče, str. 193 (omanska književnost)
3. Murat Menteş, Posljednji veteran rata za nezavisnost, str. 341 (turska književnost)
4. Nadine Kaadan, Harun i jasmin, str. 33 (sirijska književnost)
5. Tamta Melashvili, Kos kos kupina, str. 215 (gruzijska književnost)
6. Latife Tekin, Berdži Kristin – priče iz smeća, str. 165 (turska književnost)
7. Saud Al Sanusi, Bambusova stabljika, str. 365 (kuvajtska književnost)
8. Saadat Hasan Manto, Preko granica, str. 173 (indijsko-pakistanska književnost)
9. Kaweh Modiri, Mitra, str. 236 (iranska književnost)
10. Firdawsi, Rustem i Suhrab, str. 112 (iranska klasična književnost)
11. Elisa Shua Dusapin, Zima u Sokchu, str. 143 (francusko-korejska književnost)
12. Kineska knjiga čuda: priče i bajke, str. 230 (kineska književnost)
13. Zvuk stvaranja soli: priče kineske generacije poslije osamdesetih, str. 303 (kineska književnost)
14. Tibetanska knjiga mrtvih, str. 171 (tibetanska književnost)
15. Eka Kurniawan, Ljepota je njezina rana, str. 377 (indonezijska književnost)

OTKRIĆA VELIKIH ZNANSTVENIKA

Znanost je donijela otkrića koja su promijenila svijet i život kakvim ga znamo, ali iza velikih znanstvenih dostignuća stoje određeni znanstvenici: kako su došli do prilike i saznanja, te što zapravo ta otkrića znače i kako ih objasniti? Uz upoznavanje životnih putanja znanstvenika koji su promijenili povijest, otkrivat ćemo fenomene koje su pomogli objasniti te pokazati kako je to utjecalo na živote suvremenog čovjeka.

IMA LI SVJETLA U MRAČNOM SREDNJEM VIJEKU?

"Tajne, misterije i istine srednjega vijeka"

Kada netko spomene pojam „srednji vijek“, automatski se javlja pridjev „mračan“. Srednji je vijek jedno od najneistraženijih područja ljudske povijesti – tako barem kažu mnogi koji često ne znaju što sve uključuje ovaj pojam i koliko vremensko razdoblje on obuhvaća. Ovo „mračno razdoblje ljudske povijesti u kojem se ništa naročito nije događalo“ ipak nije bilo toliko mračno i grozno. Prve naočale izumljene su i korištene u srednjem vijeku. Mehanički sat također je srednjovjekovni izum. Kompas, papir i barut preuzeti su iz Kine, a upravo su tijekom srednjeg vijeka prerasli u revolucionarne izume koji su transformirali svijet. Tiskarski stroj nije prvi stroj za brzi prijepis teksta, već je inovativan izum koji je multiplicirao prepisivanje knjiga i potaknuo širenje pismenosti po Europi. U srednjem su vijeku gradovi bili žarišta kulture i ekonomije, a sela „proizvodni pogoni hrane“. Samostani su bili središta učenosti i filozofije, a prva su sveučilišta, Bologna i Oxford, započela s radom u srednjem vijeku te nastavu održavaju i dan danas.

Što se sve događalo u srednjem vijeku i kako su ljudi živjeli i razmišljali u tom „mračnom periodu“ – te kako je civilizacija uopće preživjela – pitanja su na koja ćemo dati odgovore. Točnije, je li srednji vijek uopće bio mračan ili je bilo dovoljno svjetla da uljepša taj srednjovjekovni krajobraz?

Teme:

• Što je srednji vijek?
• Pad Zapadnog Rimskog Carstva – Kraj civilizacije? Ili ne
• Antika i srednji vijek – Kontinuitet ili diskontinuitet?
• Vikinzi – Istraživači, osvajači, pustolovi?
• Transformacija kršćanstva – Put s istoka na zapad
• Uspon papinstva
• Križarski rat – Sveti rat ili samo rat?
• Templari – Heroji i zločinci
• „Beli Zagreb grad“ – Srednjovjekovna povijest zagreba
• Hrvatski povijesni mitovi
• Pravovjerje i praznovjerje
• Magija u srednjem vijeku
• Progon vještica

VRT OBILJA - ORGANSKO VRTLARENJE

Pridružite se programu Vrt obilja – organsko vrtlarenje i naučite kako stvoriti zdrav, plodan i održiv vrt u skladu s prirodom. Kroz 15 tematskih predavanja, steći ćete znanja o planiranju vrta, uzgoju biljaka, zdravlju tla, bioraznolikosti i prilagodbi klimatskim promjenama. Program je namijenjen početnicima i iskusnijim vrtlarima koji žele produbiti svoje znanje i uživati u vrtu tijekom cijele godine. Predavanja vode kroz cjelokupan proces – od sjemena do bogate i uravnotežene vrtne cjeline. Prijavite se i pretvorite svoj vrt u izvor zdravlja, otpornosti i zadovoljstva!

PUTOVI SVILE

„Putovi svile“ istražuju povijest i značaj jednog od najpoznatijih trgovačkih i kulturnih puteva u povijesti svijeta. Kroz 15 tjedana, predavanje će obuhvatiti nastanak i razvoj Puta svile, njegove geografske rute, važnost trgovine svilenim tkaninama, začinima i drugim dragocjenostima, te kulturne i znanstvene razmjene između Istoka i Zapada. Polaznici će također naučiti o narodima, carstvima i događanjima koji su oblikovali Put svile, a tema će završiti razmatranjem Puta svile u modernom kontekstu.

Pregled sadržaja

1. Uvod u Put svile: Historiografija Putova svile

2. Geografske rute Puta svile

3. Početci trgovine, razmjene i interakcija

4. Uloga Kine u Putovima svile

5. Indija i JI Azija

6. Centralna Azija – most između istoka i zapada

7. Drevna carstva na Putu svile: Sasanidi, Parti, Arapi

8. Pogled sa zapada: Grci i Rimljani

9. Djelovanje Mongola na Putu svile

10. Zlatno doba Puta svile pod Tang dinastijom

11. Put svile u doba islamskih kalifata

12. Utjecaj Puta svile na Europu i razvoj Zapadnog svijeta

13. Kraj Puta svile i promjena trgovačkih ruta

14. Novi Put svile: Inicijative i moderni kontekst

15. Zaključak – Održiva baština i naslijeđe Puta svile

SNAGA I SIMBOLIKA KRAJOLIKA

Novim kolegijem polaznici otkrivaju utiske koje pobuđuju neobični i sugestivni krajolici slikarskih majstora diljem svijeta.

Bavit ćemo se tematikom i interpretacijama pejzažne likovne umjetnosti kroz različite vremenske periode i stilove fokusirajući se na izričaj i podneblje odabranih majstora.

Kako prepoznati doba dana, vremenske uvjete, godišnja doba, odabir boja, povezanost čovjeka s prirodom ali i otuđenost.

,,Snaga i simbolika krajolika“ temelji se na tematskim predavanjima koja također razrađuju i skrivena značenja koja slikari poručuju na mističan ili ponekad duhovit način.

Neizostavni argumenti i teme su specifični oblaci poput alegorijskih neobičnih oblaka jednog od najznačajnijih talijanskog majstora Visoke renesanse kao što je Andrea Mantegna (1431., Isola di Carturo, provincija Padove – 1506., Mantova), zatim nikad do kraja otkriven i rastumačen venecijanski slikar Giorgione – Giorgio da Castelfranco (Castelfranco, 1447./48. – Venezia 1510.) čije višestruko poznato intrigantno djelo ,,Oluja“ neprekidno pobuđuje zanimanja promatrača i predstavlja nepresušni izvor interpretacija.

Izlazak umjetnika iz ateliera u prirodu kako bi što bolje dočarali svjetlost sunca, svježinu i živahnost palete boja revolucionarno je pokrenuo francuski autor Claude Lorrain (Champagne,1600. - Rim,1682.) nadahnuvši En plein air slikarstvom, Plenarizmom razvoj novog slikarstva izravno na otvorenom prostoru. Iako su se još do početka XIX .st. slike samo djelomično slikale u prirodi, a završavale u okrilju umjetničkih ateliera, čuveni engleski slikar romantičarskih krajolika John Constable (East Bergholt, 1776. – London,1837.) raskida okove akademskog slikarstva i stvara u potpunosti okružen zelenilom travnjaka, polja i šuma pod modrinom neba. Nošeni dahom zraka i zrakama sunca stići ćemo i do francuske Barbizonske škole, impresionista kao i do nevjerojatnog Josepha Mallorda Williama Turnera (1775., London – 1851., London) engleskog najvećeg slikara svjetlosti, upečatljivih boja i grandioznih prostora koji pobuđuju ugođaje atmosfere, također je preteča impresionizma.

Pozabavit ćemo se američkim krajolicima s fokusom na Hudson River School - američke umjetničke škole XIX. st. imenima osnivača, autora: Thomas Cole, Asher B. Durand, Albert Bierstadt, Frederic Edwin Church … pejzažni slikari Zapadne Amerike uspješno interpretiraju spiritualnost Native amerikanaca uz pobožnost i poštovanje prema prirodnim ljepotama nama Europljanima manje poznatim. Osebujni Španjolac Salvador Dalí prikazat će nam bizarne prikaze i simboliku svojih nadrealističkih krajolika.

GEOPOLITIKA - SAD, KINA, EU, RUSKA FEDERACIJA

Predavanja uživo i online!

Unipolarni poredak, uspostavljen nakon završetka Hladnog rata, nije se dugo zadržao. Nagli ekonomski, tehnološki i vojni rast Kine predstavlja glavni izazov američkoj hegemoniji. No, i druge velike države iskazuju ambicije za sudjelovanjem u novoj distribuciji moći. Amerika nastoji zadržati položaj globalnog hegemona, Rusija želi povratiti status koji je u sustavu međunarodnih odnosa imao SSSR, EU se nastoji konsolidirati kao respektabilan subjekt međunarodnih odnosa. Rastakanjem multilateralizma, odustajanjem od diplomacije kao načina ostvarivanja državnih interesa i odbacivanjem ideologije kao načina opravdavanja vanjske i unutrašnje politike geopolitičko razmišljanje u sve većoj mjeri oblikuje vanjskopolitičke koncepcije mnogih država. Cilj je ovog kolegija upoznati polaznice i polaznike s osnovnim pojmovima i koncepcijama geopolitike i s načinima na koji suvremene političke elite velikih država tumače i primjenjuju te pojmove i koncepcije.

Teme:

1. Geografija i politika
2. Geostrategija
3. Geoekonomija- geografija i ekonomija
4. Geopolitika Hladnog rata
5. Liberalni internacionalizam i geopolitika – geopolitika novog svjetskog poretka
6. Geopolitika okoliša
7. Mrežna geopolitika
8. Tehno-geopolitika
9. Geopolitika sadašnjosti – ideje i stvarnosti (Jeremy Black)
10. Geopolitika SAD-a
11. Geopolitika Kine
12. Geopolitika EU
13. Geopolitika Ruske Federacije
14. Krleža kao geopolitičar
15. Geopolitika i antigeopolitika

STILOVI KLASIČNE GLAZBE

Glazbeni stilovi klasične glazbe odraz su svog vremena – skladbe koje su pisane u određenom stoljeću svojom građom, melodijama, orkestracijom i manifestacijom izražavaju prilike u kojima su nastale. Kako slušno prepoznati radi li se o baroknoj ili romantičnoj skladbi ovisi o našem znanju stilskih figura. Program vodi kroz opise stilova klasične glazbe, ali i kroz prepoznatljive stilove skladatelja poput Bacha, Mozarta i Beethovena. Također uključuje vođeno slušanje, usporedbe skladbi, razgovor i zajedničku analizu glazbenih primjera. Cilj programa je razviti sigurnije prepoznavanje glazbenih stilova, produbiti razumijevanje klasične glazbe te obogatiti iskustvo slušanja i odlaska na koncerte.

KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

Voditeljica kolegija i autorica udžbenika Kulturno-povijesna baština, prezentirat će povijest umjetnosti na tlu Hrvatske od prethistorije pa sve do postmoderne i suvremenih umjetničkih praksi. Atraktivne prezentacije će vas uvesti u svijet vizualnih komunikacija.

TEME:

1. PRETHISTORIJA (kameno i metalno doba)
2. VUČEDOLSKA KULTURA (vučedolska golubica)
3. STARI VIJEK - ANTIKA (grčka kolonizacija)
4. STARI VIJEK - ANTIKA (rimska kolonizacija)
5. SREDNJI VIJEK (ranokršćanski period, predromanika, crkva sv. Donata i romanika)
6. GOTIKA (zagrebačka i šibenska katedrala, cvjetna gotika Dubrovnika)
7. RENESANSA (linearna perspektiva, razvoj znanosti, Duknović, Firentinac)
8. BAROK (atmosferska perspektiva, raskoš sakralnog i svjetovnog baroka, dvorci)
9. KLASICIZAM (Felbinger, Karas, bidermajer)
10. UMJETNOST 19. STOLJEĆA (historicizam – đakovačka katedrala, realizam, romantizam, impresionizam)
11. UMJETNOST 1. POLOVINE 20. STOLJEĆA (koloristička perspektiva, Račić, Kraljević, Becić, Rendić, Mihanović, Meštrović)
12. UMJETNOST 2. POLOVINE 20. STOLJEĆA (Exat 51, Nove tendencije, naivna umjetnost, apstraktna umjetnost, Džamonja, Ružić)
13. POSTMODERNA (konceptualna umjetnost, Grupa šestorice, Delimar i feminizam)
14. SUVREMENA UMJETNOST (umjetnički video, Martinis, Iveković, Beban-Horvatić)
15. SUVREMENA UMJETNOST (medijska umjetnost, multimedijalna umjetnost, umjetnost interneta, umjetna inteligencija)

O BOGU, O ČOVJEKU, O LOGOSU, O RELIGIJAMA ...

Ovaj kolegij govori o Bogu, čovjeku i Logosu kao temeljnim pojmovima razumijevanja svijeta, postojanja i smisla. Kroz razmatranje Boga kao Stvoritelja, Objavitelja i izvora Logosa te čovjeka kao graditelja ljubavi i mira, ali i rušitelja i ratnika, kolegij istražuje složenost ljudske naravi. Posebna se pozornost posvećuje velikim svjetskim religijama – judaizmu, kršćanstvu, islamu, hinduizmu i budizmu – njihovim temeljima, sličnostima i razlikama. Naglasak je stavljen na dijalog među religijama, ekumenizam među kršćanima te putove od sukoba prema razumijevanju i zajedništvu. Kolegij potiče promišljanje o budućnosti čovjeka, religije i svijeta kao cjeline svega stvorenoga.

VREMEPLOV KROZ POVIJEST UMJETNOSTI **NOVE TEME**

Predavanja uživo i online

Proljetni semestar nastavlja putovanje kroz povijest umjetnosti, nadovezujući se na kasno razdoblje gotike i duboke društvene, gospodarske i kulturne promjene koje su postavile čvrste temelje modernog doba. Razvoj trgovine i gradskog života potaknuo je nove potrebe, inovacije i stvaranje europskih kulturnih središta, dok je izum tiskarskog stroja trajno promijenio širenje znanja, umjetnosti i ideja.

Program vodi kroz ključna umjetnička središta renesanse – Italiju, s naglaskom na Firencu, Rim i Veneciju, te sjevernu Europu kroz flandrijska područja današnje Belgije i Nizozemske. Osvrnut ćemo se i na posebne renesansne odjeke u Francuskoj, Španjolskoj i Engleskoj.

U fokusu je Rana renesansa 15. stoljeća, razdoblje humanizma, novih pogleda na svijet i snažne uloge mecena, poput obitelji Medici. Umjetnička djela postaju odraz moći, pobožnosti, intelektualnih težnji i osobnih narudžbi, a prestižni umjetnici stvaraju remek-djela koja i danas oblikuju naše razumijevanje umjetnosti. Proučavat će se djela ključnih renesansnih majstora – Masaccia, Donatella, Brunelleschija, Botticellija, Piera della Francesce i Mantegne, kao i Jana van Eycka te hrvatskih umjetnika Jurja Dalmatinca i Franje Vranjanina.

Posebna pozornost posvećena je razvoju perspektive, naturalističkog prikaza, povratku antičkim idealima, fresko-slikarstvu i uporabi uljanih boja, uz čovjeka kao središte renesansnog umjetničkog stvaranja.

ANTIČKI GRAD U TEMELJIMA SUVREMENIH EUROPSKIH GRADOVA

Predavanja uživo i online!

Kolegij vas uvodi u fascinantan svijet antičkih gradova koji i danas žive u temeljima suvremenih europskih urbanih sredina. Kroz niz odabranih primjera upoznat ćete kako su se antički prostori razvijali, mijenjali i prilagođavali novim povijesnim i društvenim okolnostima. Posebna pažnja posvetit će se arheološkim slojevima, prirodnim utjecajima i kulturnoj baštini koji oblikuju identitet gradova. Kolegij potiče razumijevanje važnosti očuvanja i suvremene interpretacije antičkog nasljeđa u današnjoj Europi.

TEMATSKE JEDINICE:

1. Atena – grad ispod grada

2. Tera – ostatci vulkana

3. Rim – vječni grad

4. Pompeji – pokopani grad

5. Salona – Solin – Split

6. Pula – festivali u Areni

7. Carnuntum – Petronell

8. Mađarska – Pannonia antiqua

9. Lutetia – Pariz, grad svjetla

10. Njemačka – gradovi uz granicu

11. Španjolska i Portugal na Iberskom poluotoku

12. Mala Azija – Hadrijanova putovanja

13. Tabula Traiana – a gdje je grad?

14. Skopje – grad pretjerane prošlosti

15. Po izboru polaznika

MUZEJI I SUVREMENO DRUŠTVO

Što je muzej i koja je njegova uloga u suvremenom društvu? Što je zajedničko tehničkom i prirodoslovnom muzeju, pariškim galerijama i etnografskim zbirkama Južne Amerike? Slojevitost i širina suvremenog muzejskog djelovanja često dovode u zabludu, ne samo muzejske korisnike, već i muzejske profesionalce.

Cilj je kolegija upoznati muzejski rad i njegovu svrhu, a polaznika potaknuti na aktivnu i osobnim iskustvom obilježenu raspravu o značaju i sadržaju brojnih muzejskih pojavnosti.

Serija dinamičnih, interaktivnih predavanja provest će nas kroz najrazličitije oblike baštinskih institucija koje skrbe o kulturnom naslijeđu neumorno promičući univerzalne društvene vrijednosti.

TAJNE GLAZBENIH INSTRUMENATA

Program pruža zanimljiv i pristupačan pregled svijeta glazbenih instrumenata te otkriva kako nastaje bogatstvo zvuka koje čujemo na koncertima i u snimkama klasične glazbe. Kroz upoznavanje gudačkih, puhačkih, limenih, udaraljkaških i tipkaških instrumenata polaznici će saznati kako su nastali, kako proizvode zvuk, koje su njihove izražajne mogućnosti i kakvu ulogu imaju u orkestru, komornim sastavima i solističkoj glazbi. Poseban naglasak stavlja se na aktivno slušanje i prepoznavanje boja pojedinih instrumenata, usporedbu različitih načina muziciranja te razumijevanje glazbene interpretacije. Kroz odabrane primjere iz različitih stilskih razdoblja polaznici će otkrivati kako isti instrument može zvučati sasvim drukčije ovisno o skladatelju, vremenu nastanka djela i izvođačkom pristupu.