ADULT LITERACY- TEACHER COMPETENCIES

Ciljevi projekta

Pismenost odraslih bila je glavna tema kojom se bavilo dvanaest europskih stručnjaka u
obrazovanju odraslih od 11.5.2014. do 17.5.2014. u Zagrebu. Broj zainteresiranih za ovu
radionicu iz čitave Europe je bio deseterostruko veći te je bilo teško odabrati sudionike
koji će doći u Hrvatsku. Odabrani andragozi iz Turske, Španjolske, Portugala, Bugarske,
Rumunjske, Belgije, Njemačke, Latvije, Italije, Slovenije o pismenosti su raspravljali u
okviru Grundtvig radionice koju je organiziralo Pučko otvoreno učilište Zagreb, a
financirala Europska unija u sklopu dosadašnjeg Programa za cjeloživotno učenje kojeg u
Hrvatskoj provodi Agencija za mobilnost i programe EU.
Odluka Pučkog otvorenog učilišta da se bavi ovom temom nije slučajna niti prigodna.
Pučko otvoreno učilište Zagreb jedna je od najvećih ustanova za obrazovanje odraslih, a
opismenjivanjem odraslih bavi se od samih početaka prije stotinjak godina, pa sve do
provedbe nedavnog projekta Hrvatska pismenosti- put u poželjnu budućnost i sadašnjih
osnovnoškolskih programa za odrasle. Sveučilište se, također, već pokazalo kao dobar
organizator ovakvih radionica jer je prije dvije godine provelo uspješnu međunarodnu
radionicu „Deaf Palm Pulse“ za osobe s oštećenim sluhom.

Ključni doprinos provedene radionice bio je primjena različitih pristupa u stjecanju i
jačanju pismenosti odraslih. Već na početku otvorilo se pitanje različitih razumijevanja
pismenosti odraslih te razlike između statističkih podataka i neposrednih uvida sudionika.
Svi sudionici drže da je broj nepismenih u njihovim državama daleko veći od onog koji je
iskazan u nacionalnim i europskim statističkim podacima. Problem je zbog različitog
definiranja obrazovanja odraslih i različitog definiranja pismenosti, a ključni bi bile razlike
u shvaćanju temeljne pismenosti te funkcionalne pismenosti i ostalih pismenosti
(informatičke, čitalačke, političke itd.). Sudionici radionice u svojim državama rade s
imigrantima, Romima, osobama s intelektualnim teškoćama ili osobama s
komunikacijskim problemima te s onima koje zbog obiteljskih razloga nisu naučile čitati i
pisati. U potrazi za primjerenim pristupima i metodama u radionici su korištena iskustva
romskih udruga (Udruge žena Romkinja), škole Slava Raškaj, Gradske knjižnice Zagreb i
Hrvatskog čitateljskog društva i Pučkog otvorenog učilišta Zagreb. Priređena su
predavanja stručnjaka o specifičnostima obrazovanja odraslih, mogućnostima koje
pružaju istraživanja o odnosu neuroznanosti u procesa učenja. O obrazovanju odraslih u
Hrvatskoj sudionici su saznali u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
te Hrvatskom školskom muzeju. Imali su priliku vidjeti i neposredni proces učenja,
razgovarati s polaznicima i nastavnicima koji sudjeluju u procesu opismenjivanja. Ova
predavanja i posjeti bili su prilika da se razmjene vlastita iskustva i potraže novi odgovori
za rad s ovim specifičnim ciljnim skupinama.

Svi sudionici su na kraju izjavili da su hrvatska andragoška iskustva korisna i upotrebljiva,
da su im poticajna za razvoj daljnje suradnje između njihovih organizacija i pripremu novih
projekata za obrazovanje specifičnih ciljnih skupina.

Rezultati

Polaznici radionice osposobljeni su za:
- razlikovati pristupe pismenosti
- kreirati upitnike za polaznike i analizirati prikupljene podatke
- kreirati nastavni plan za program pismenosti
- učinkovita priprema učionice za učenje/vježbanje
- odabrati i koristiti odgovarajuće metode u skladu s karakteristikama učenika
- odabrati i koristiti odgovarajuća nastavna pomagala i udžbenike
- koristiti pametne telefone u komunikaciji sa učenicima
- opisati mogućnosti za primjenu nalaza/zaključaka iz područja neuroznanosti
- razmijeniti osobna iskustva unutar mreže sudionika radionice (korištenje
Interneta)