Opća kultura

KRLEŽA I ŽIDOVI

Predavanja uživo i online! 

U mnogim djelima Miroslava Krleže spominju se Židovi. Među njegovim najbližim prijateljima i suradnicima bilo je nekoliko Židova. Spomenimo neke od njih: Moša Pijade, Lav Grün Gorenčević, Zvonimir Richtmann, Oskar Davičo, Ervin Šinko. Dosad u krležologiji nije sustavno obrađena geneza Krležina odnosa prema Židovima. Analizirajući Krležina djela, dnevničke zapise i rukopisnu ostavštinu prikazat ćemo razvoj njegova odnosa prema židovskom problemu u međuratnoj Europi sve do sazrijevanja svijesti o nadolazećem holokaustu, o čemu svjedoči Krležina bilješka o razgovoru sa Zvonimirom Richtmannom 1940. godine.

1. Uvodno predavanje: Krleža i Židovi
2. Krleža i Lav Grün Gorenčević
3. Krleža i Moša Pijade
4. Židovi u Krležinoj knjizi Izlet u Rusiju 1925
5. Krleža i Singerovi
6. Krleža i Manes Sperber
7. Krleža, Hugo Klein i Ružica Velić
8. Krleža i Zvonimir Richtmann
9. Krleža i Ervin Šinko
10. Krleža i Oskar Davičo
11. Miroslav Feller i Miroslav Feldman o Krleži
12. Krleža i Aleksandrovi prije Drugog svjetskog rata
13. Krleža i Aleksandrovi poslije Drugog svjetskog rata
14. Irina Aleksander o Krleži
15. Zaključno predavanje

ČITALAČKI KLUB TREĆA DOB: KNJIŽEVNI KRUG PO BALKANU

Predavanja uživo i online!

U ovome semestru čitalački klub Treća dob kreće na putovanje književnim rutama po Balkanu. Na tom putovanju probat ćemo otkriti neka nova imena, nove književne destinacije (knjige i autore), ne zaboravljajući ni one već dobro razglašene. I da, to je tek mali uvod, jer semestar traje tek 15 tjedana.

Osnova je nit vodilja kluba sagledati prostor Balkana iz književne perspektive, a da u tome budemo uspješniji, pozvat ćemo i ovaj semestar sugovornike na čašicu razgovora: druge književne klubove, autore, književne kritičare ili književne prevoditelje.

1. Uvodni susret: književni klasici s Balkana
2. Martina Vidaić: Stjenice (181 str., Hrvatska)
3. Ognjen Spahić: Masalai (131 str., Crna Gora)
4. Dragan Velikić: Hamsin 51 (118 str., Srbija)
5. Želimir Periš: Mladenka kostonoga (448 str., Hrvatska)
6. Zoran Predin: Mongolske pjege (171 str., Slovenija)
7. Velibor Čolić: Mother funker (127 str., BiH)
8. Olja Knežević: Katarina, velika i mala (281 str., Crna Gora)
9. Petar Andonovski: Strah od barbara (115 str., Makedonija
10. Georgi Gospodinov: Fizika tuge (279 str., Bugarska)
11. Zajednička čitaonica (ur. V. Arsenijević, I. Štiks) (345 str., ULJEZ)
12. Namik Kabil: Beskućnik (169 str., BiH)
13. Drago Jančar: Dok nastaje svijet (243 str., Slovenija)
14. Lidija Dimkovska: Kad smo napustili Karla Liebknechta (181 str., Makedonija)
15. Saša Ilić: Pas i kontrabas (363 str., Srbija)

KAKO SLUŠATI GLAZBU

Glazbeni oblici i glazbene forme kalupi su koje su skladatelji klasične glazbe koristili kroz povijest, i dok simfonije, sonate i koncerti imaju više stavaka, ti stavci nisu jednaki onima Bachovih suita. Odgovori na pitanja poput: kako prepoznati oznake glazbenog stila, kako prepoznati teme i motive koje skladatelj koristi, što je unutar glazbenog djela pravilo, a što iznimka – sve to uz rječnik glazbenih pojmova i uz slušanje najvećih djela glazbene literature čini predavanja programa, koji kao cilj ima potaknuti aktivno slušanje kako bi odlasci na koncerte poprimili novu perspektivu.

INDIJA: ZLATNO DOBA DIPLOMACIJE I RATA NEKAD I SAD

Predavanja uživo i online!

Aleksandar Veliki i njegov dolazak tek su mala epizoda iz indijske povijesti. Došavši do rijeke Ind, potvrdili su ime Indijskoga potkontinenta. No, daleko od europskog pogleda, Potkontinent je stoljećima prije i poslije trajao, rastrzan vlastitim ratovima, razdobljima mira i procvata, u stalnoj potrazi za vlastitim identitetom. U ovom semestru istražit ćemo koji su to sukobi oblikovali neke od danas prepoznatljivih karakteristika koje povezujemo s Indijom i ostalim zemljama na Potkontinentu. Istražit ćemo koliko je i kako Potkontinent utjecao na susjedne zemlje i regije i prije 21. stoljeća, od Afrike do Balija i Kambodže. Otkrit ćemo kako i tko je vladao Indijom, kako su izgledale njihove palače, što su o Potkontinentu zabilježili putnici (od Kineza do Marca Pola i nekih Hrvata), i kako se Indija danas nosi s unutarnjim i vanjskim oružanim sukobima i kakvu joj budućnost predviđamo u geopolitici sutra. Hoće li Indija prvi put ili opet postati svjetska velesila, kako i kada?

1. Indija u osnovnim crtama od A do Ž
2. Književnost starih vremena – mitski ratovi i sukobi – Bhagavadgita i ratna disciplina, mitske i stvarne posljedice ratova opjevanih u Mahabharati i Ramajani
3. Arheologija prohujalih ratova – tko je i kako nekad ratovao na tlu Indije? Od plemenskih nalaza do 20. stoljeća
4. 261. g. pr. Kr. – godina koja je promijenila potkontinent: cvjetanje budističke civilizacije na tlu Indije i šire, širenje budizma (misionarska putovanja) i diplomatski odnosi nove civilizacije
5. Dinastija Gupta i zlatno doba indijske civilizacije
6. Trgovina i kultura izvan granica Potkontinenta – Šrilanka, Bali, Angkor
7. Potkontinent i Afrika – veze i odnosi kroz prizmu vremena
8. Kraljevske dinastije i dvorci: arhitektura vladarskih kuća na Potkontinentu – Jaipur, Jodhpur, Udaipur, itd.
9. Stvaranje kolonije na tlu Potkontinenta – kneževi, poglavice, thagiji
10. Čitajući pisma i zapise putnika po Potkontinentu – diplomati, trgovci, svećenici, žene
11. Nezavisna Indija – ratovanje i diplomacija sa susjedima
12. Zalaganje za mir na Potkontinentu u 20. i 21. stoljeću – što nakon Gandhija?
13. Vojni heroji u 20. i 21. stoljeću – oružani sukobi unutar Indije
14. Indija na pragu 21. stoljeća – geopolitička pozicija za 21. stoljeće
15. Gastronomija i diplomacija – (ne)prilika za Indiju?

MUZEJI I SUVREMENO DRUŠTVO

Predavanja uživo i online!

Što je muzej i koja je njegova uloga u suvremenom društvu? Što je zajedničko tehničkom i prirodoslovnom muzeju, pariškim galerijama i etnografskim zbirkama Južne Amerike? Slojevitost i širina suvremenog muzejskog djelovanja često dovode u zabludu, ne samo muzejske korisnike, već i muzejske profesionalce. Cilj je kolegija demistifcirati muzejski rad i njegovu svrhu, a polaznika potaknuti na propitkivanje, kritički osvrt, aktivnu i osobnim iskustvom obilježenu raspravu o načinima te važnostima, kao i nebitnostima, brojnih muzejskih pojavnosti.

Serija dinamičnih, interaktivnih predavanja provest će nas kroz najrazličitije oblike baštinskih institucija koje skrbe o kulturnom naslijeđu neumorno promičući univerzalne društvene vrijednosti.

PUTOVI SVILE

Predavanja uživo i online!

„Putovi svile“ istražuju povijest i značaj jednog od najpoznatijih trgovačkih i kulturnih
puteva u povijesti svijeta. Kroz 15 tjedana, predavanje će obuhvatiti nastanak i razvoj Puta svile, njegove geografske rute, važnost trgovine svilenim tkaninama, začinima i drugim dragocjenostima, te kulturne i znanstvene razmjene između Istoka i Zapada. Polaznici će također naučiti o narodima, carstvima i događanjima koji su oblikovali Put svile, a tema će završiti razmatranjem Puta svile u modernom kontekstu.

Pregled sadržaja

Uvod u Put svile: Historiografija Putova svile
Geografske rute Puta svile
Početci trgovine, razmjene i interakcija
Uloga Kine u Putovima svile
Indija i JI Azija
Centralna Azija – most između istoka i zapada
Drevna carstva na Putu svile: Sasanidi, Parti, Arapi
Pogled sa zapada: Grci i Rimljani
Djelovanje Mongola na Putu svile
Zlatno doba Puta svile pod Tang dinastijom
Put svile u doba islamskih kalifata
Utjecaj Puta svile na Europu i razvoj Zapadnog svijeta
Kraj Puta svile i promjena trgovačkih ruta
Novi Put svile: Inicijative i moderni kontekst
Zaključak – Održiva baština i naslijeđe Puta svile

POVIJEST: SLUČAJ (PRILIKA) MIJENJA LOGOS

Navikli smo povijest promatrati kao logos, unutarnji red koji se ciklički ponavlja. Otuda stare izreke – Povijest je učiteljica života („Historia est magistra vitae“) ili šire Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine („Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis“) ili Povijest se ponavlja („Historia repetit“).

No, povijest je dokazala da nije samo logos, jasan i predvidiv koji se konstantno ciklički ponavlja. Pojedine slučajnosti su manje ili više utjecale na povijesna zbivanja, neke i do te mjere da poslije njih nije više ništa bilo isto, nego su čak utjecale i na promjenu povijesnog razdoblja. Pripremanje ovog kolegija bio je izazovan ljetni posao, pa se nadam da će polaznicima kolegij biti zanimljiv kao i naša dosadašnja druženja.

RUSKE TEME

Predavanja uživo i online!

S obzirom na nastojanja kolektivnog Zapada, osobito američkog predsjednika Trumpa, da se prekine rat u Ukrajini, može se pretpostaviti da će Rusija i dalje biti u središtu interesa najšire javnosti, barem u Europi. Mnogo je nepoznanica u vezi sa sadržajem mogućeg mirovnog sporazuma koji bi, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, mogli dogovoriti ruski predsjednik Putin i ukrajinski predsjednik Zelenski. Pratit ćemo aktualna zbivanja i stavljati ih u povijesni kontekst.

1. Poruke sastanaka u Anchorageu 15. i Washingtonu 18. kolovoza 2025.
2. Putin i Zelenski
3. Rusija i Europa
4. Rusija i SAD
5. Rusija i Kina
6. BRIKS
7. Rusija i Kavkaz
8. Rusija i Središnja Azija
9. Arktik
10. Rusija i Iran
11. Rusija i Balkan
12. Multipolarni svijet
13. Rusija i UN
14. Hrvatska i Rusija
15. Budućnost Rusije

STILOVI KLASIČNE GLAZBE

Glazbeni stilovi klasične glazbe odraz su svog vremena – skladbe koje su pisane u određenom stoljeću svojom građom, melodijama, orkestracijom i manifestacijom izražavaju prilike u kojima su nastale. Kako slušno prepoznati radi li se o baroknoj ili romantičnoj skladbi ovisi o našem znanju stilskih figura. Program vodi kroz opise stilova klasične glazbe, ali i kroz prepoznatljive stilove skladatelja poput Bacha, Mozarta i Beethovena.

FENOMEN KRŠ: SVOJSTVA, GENEZA, ZAŠTITA

Krš je svjetski poznat tip reljefa koji postoji na svim kontinentima, osim na Antarktici, ali je prvo opisan iz naših Dinarida pa s ponosom istićemo da smo „domovina krša“. Od svih država u jugoistočnoj Europi, Hrvatska sadrži najveći udio krša u svojoj nacionalnoj teritoriji; preko 70 % površine Hrvatske nalazi se na kršu (uključujući i jadransko podmorje). O kršu se uči, ali se razvojem znanosti i istraživanja danas znatnopovećala količina znanja i poboljšalo razumijevanje ovog tipa reljefa na kojem živi skoro polovica našeg stanovništva i koji ima ogromni ekonomski i energetskiznačaj. Nastava će biti prilagođena svim polaznicima, uz obilje slikovnog materijala, s naglaskom na primjere iz našeg krša.

Predavanja će obuhvatiti sljedeće teme:

• Što je krš
• Značaj krša (ekonomski, okolišni, prometni, energetski, demografski, turistički, znanstveni)
• Geneza krša (podzemni, površinski, pseudokrš)
• Krški reljefni oblici (površinski, podzemni, veliki i mali)
• Minerali u kršu (nastanak, važnost)
• Vode u kršu (površinske i podzemne, dinamika vode, poplave)
• Ugroze (antropogene, industrijske) i zaštita krša

UMIJEĆE DOBROG ŽIVLJENJA

Koja je tajna dobroga života? Kako se takav život postiže? Od čega se točno sastoji? Kako pomiriti svoja očekivanja i želje s onima koje društvo ima od mene? Koliko sam umješan(a) u takvome življenju? Neka su od pitanja koja zaobiđu rijetko kojeg čovjeka, kako u suvremenom društvu tako i u ranijim razdobljima.

Ovo je kolegij u kojemu ćemo pokušati odgovoriti na takva pitanja, uzimajući u obzir ne samo svoja osobna očekivanja i želje, nego i što o toj temi kažu filozofi, teolozi, umjetnici, djeca, umirovljenici, itd. Kad pitam svoje dijete od 4,5 godine što je najvažnije u životu, sigurno ne dobivam isti odgovor kao od odraslih. Kad isto pitanje postavim nekome tko je radoholičar i nekome tko voli besposličariti, dobivam opet različite odgovore. Znači li to da je netko onda u krivu, ili da smo svi u pravu? Kako to?

Kolegij je zamišljen kao prostor slobodnog razgovora i osvjetljavanja stereotipa, uvriježenih ideja, nametnutih društvenih slika, kulturoloških razlika koje postoje kad govorimo o umijeću dobroga življenja. Ako volite promišljati što bi uopće bilo dobro življenje, ako volite dobro živjeti, i još više o istome govoriti, dobro ste nam došli.

Teme koje ćemo pokriti:

1. Vlastite definicije umijeća dobroga življenja.
2. Religije i dobro življenje – caru carevo, bogu božje kaže kršćanstvo, a što kažu drugi?
3. Dobro življenje i filozofija.
4. Je li rad bitan za umijeće dobroga življenja? Ako da, zašto da, ako ne, zašto ne? Što je s dokolicom?
5. Postoji li prostor za dužnosti u dobrome življenju?
6. Kakve odgovornosti nosi sa sobom umijeće dobroga življenja?
7. Kulturološki nesporazumi – kako se s idejama dobroga življenja nosimo u različitim dijelovima svijeta?
8. Civilizacijska i društvena očekivanja u 21. stoljeću u Europi. Kako smo do njih došli? Postoji li prostor da ih preispitamo i presložimo?
9. Pitanje identiteta i umijeća dobrog življenja
10. Kako se dobro živi s dvadeset, trideset, pedeset, sedamdeset, osamdeset? Različitost potreba, želja, odgovornosti i dužnosti u različitim fazama života?
11. Kako razgovaramo/živimo svoje vrijednosti? Koje će vrijednosti dobroga življenja naslijediti naša djeca/unuci?
12. Završni osvrt: jesmo li na ovom kolegiju njegovali umijeće dobrog življenja?

VREMEPLOV KROZ POVIJEST UMJETNOSTI *** NOVE TEME**

Predavanja uživo i online

Razvoj  i preobrazba umjetnosti od gotike do renesanse 

Predavanja objašnjavaju  shvaćanja i mentalitet  europskog čovjeka kroz gotički period i prate metamorfozu intelektualnih promjena koje logički vode do novih dostignuća na polju umjetnosti, književnosti, znanosti i načinu života prateći događaje kroz  sveobuhvatne prekretnice vremena sve do razdoblja  renesanse. Prošlogodišnji semestar zaključili smo elegantnom, mističnom arhitekturom gotičkih katedrala Francuske, Španjolske, Italije i  germanskih teritorija uključujući samostane XIII. stoljeća. Također smo se bavili  razvojem europskog kiparstva i slikarstva, posebice talijanskih toskanskih slika – Maesta- Firenze, Pise i Siene tako da se naš novi ovogodišnji jesenski semestar nadovezuje kronološki  na otkrića i duhovnost gotičke umjetnosti koja će nas dovesti do sasvim drugačije filozofije i umjetničkog izričaja renesanse XV. stoljeća gdje  bogobojazni srednjevjekovni čovjek  postaje središte interesa kao samostalna jedinka koja odlučuje, razmišlja i djeluje prema vlastitim intelektualnim sposobnostima i nahođenjima. Obradit ćemo fenomen patricija i mecena koji podupiru umjetnost i time stvaraju gradove riznice kulturne i umjetničke baštine poput Firenze, Urbina, Mantove, Ferrare, Padove, Milana, Venezije, Rima te mnogih drugih gradova muzeja pod vedrim nebom. Zanimljivo je povezivanje književnih djela, religioznih tekstova i političkih previranja kroz slikarstvo i kiparstvo. Fokusirat ćemo se i na drastične promjene u arhitekturi od gotike do sasvim drugačije renesansne arhitekture koja se nadahnjuje i oživljava klasičnu grčko-rimsku kulturu. Teme predavanja predočit će istaknute umjetnike gotike i renesanse kao i pismene izvore mitologije i kršćanstva  preferirane od strane  svjetovnih  i vjerskih mecena kroz  izvedbu  autorskih interpretacija kistom, kiparskih, grafičkih i zlatarskih tehnika. Neki od protagonista su : Duccio di Buoninsegna, Simone Martini, braća Lorenzetti, Cimabue, Giotto, Gentile da Fabriano i Cosma Tura. Ranorenesansni  velikani: Brunelleschi, Donatello, Masaccio, Leon Battista Alberti, moć i utjecaj obitelji De Medici …

Kolegij mogu pratiti također i polaznici koji nisu do sada slušali predavanja Vremeplova kroz povijest umjetnosti.

EUROPA U PRIČI / MITU – POTVRĐENA KROZ ARHEOLOGIJU I POVIJEST

Predavanja uživo i online!

Kroz maštovite mitološke priče te arheološka istraživanja i povijest saznajemo mnogo zanimljivosti o našem kontinentu – Europi. Gdje je granica između mašte i stvarnosti? Zašto su nam i danas privlačne priče iz daleke grčke i rimske prošlosti? Pokušat ću vam približiti to davno prošlo vrijeme, ali ipak utkano i u našu sadašnjost. Nadam se da ćete uživati!

Tematske jedinice:

1. Arheologija Europe vs europska arheologija.
2. Što je antika? Početci civilizacije.
3. Najstariji mitovi o postanku Europe.
4. Od Male Azije, preko Krete do europskog kopna – kroz mitologiju.
5. Grčka – kolijevka europske civilizacije.
6. Rim u temeljima suvremenog života.
7. Olimpijske igre i mitski natjecatelji.
8. Dvanaest veličanstvenih u europskim mitologijama.
9. Na izmaku antike – mitologija i arheologija.
10. Po izboru polaznika.

VELIKI GLAZBENI IZVOĐAČI ***N O V O !!!***

Predavanja uživo i online! 

Ovaj semestralni program istražuje najveće glazbene izvođače klasične glazbe kroz prizmu stila, interpretacije i umjetničke karizme. Analizirat ćemo što čini glazbenu izvedbu uspješnom, kako prepoznajemo autentičnost stila te zašto su neki izvođači postali toliko prepoznatljivi da ih smatramo nezamjenjivima.

Kroz slušanje, diskusiju i usporedbe, cilj je potaknuti kritičko razmišljanje i proširiti poimanje glazbene izvrsnosti izvan tehničke perfekcije, promatrajući glazbu kao komunikaciju i osobni izraz.